Na osnovu Rezolucije UN-a iz 2007. godine, i ove godine se 02.04. u svijetu obilježava kao Dan autizma. Autizam pogađa jedno od 150-ero djece, ali niko ne zna što ga uzrokuje. Neki naučnici misle da je veća vjerovatnost za autizam, ako se on ili slični poremećaji ponavljaju u porodici.

Nedavna istraživanja pokazuju rasprostranjenost od jedan do dva slučaja na 1000 ljudi za autizam i otprilike 6 na 1000 za spektar autizma (SA); s prosjekom SA od 4.3:1 za populaciju muškaraca. Broj registrovanih ljudi s autizmom dramatično se povećao od 1980-ih, to je i dijelom zbog unaprijeđenog postupka dijagnoze autizma, stoga se još tek nagađa da li je postotak autista zaista narastao. Jako je teško pronaći pravi uzrok za autizam, jer je ljudski mozak vrlo složen. Autizam je složen poremećaj u ponašanju, vrlo individualan i često udružen s nekim drugim psihičkim ili tjelesnim problemima.

Nema dva ista autistična djeteta - različitih su problema i različitih potreba. Nije toliko velik problem dijagnosticirati autizam, iako je kod nas to i dalje dugotrajan proces. Međutim, dijagnoza je tek početak, jer nadalje treba otkriti individualne probleme i kreirati individualni program rada, samo za to dijete, te ga po potrebi stalno prekrajati dok se ne pokaže napredak. Autizam uzrokuje da djeca doživljavaju svijet drugačije nego većina druge djece. Djeci s autizmom teško je razgovarati s drugima i izražavati se riječima. Djeca s autizmom se ne mogu sporazumijevati bez posebne pomoći. Oni mogu reagirati na ono što se oko njih događa na neuobičajene načine. Danas je razvijena i tzv. autistična kultura, gdje neki od njih traže lijek, dok drugi vjeruju kako je autizam samo stanje (drugi način postojanja u smislu življenja), a ne poremećaj.

I ne zaboravite - razumijevanje i prihvaćanje su osobama s autizmom kao i  roditeljima potrebni svaki dan, ne samo danas!